Poslovi VOĐENJA Fonda solidarnosti federacije bosne i hercegovine

NAČELA, NASTANAK I POČETNI KORACI FONDA SOLIDARNOSTI

1.  ZDRAVSTVENA POLITIKA I  RAZLOZI ZA UVOĐENJE FEDERALNE SOLIDARNOSTI

Zakonom o zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu i počeo se primjenjivati početkom 1998. godine, utvrđeno je:

·  da je socijalno osiguranje Federacije BiH jedinstven sistem u kojem je zdravstveno osiguranje jedan njegov dio;

·  da se zdravstveno osiguranje zasniva na ulaganju sredstava građana i poslodavaca kroz uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje;

·  da su građani, na osnovu ovog zakona, obavezni da ulažu za svoje zdravstveno osiguranje (obavezno zdravstveno osiguranje) u okviru kantona;

·  da se sredstva koja građani ulažu u obavezno zdravstveno osiguranje koriste za zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja, na načelima solidarnosti i uzajamnosti;

·  da se, pored obaveznog ulaganja sredstava, sredstva za zdravstvenu zaštitu mogu ulagati i na dobrovoljnoj osnovi (dodatno dobrovoljno osiguranje).

Osnovni princip svakog osiguranja, princip bez koga zapravo i  nema osiguranja, jeste princip solidarnosti i uzajamnosti, što znači da sva lica koja se osiguravaju ulažu u osiguravajući fond propisanu ili dogovorenu svotu novca izraženu kroz određeni novčani iznos ili stopu po kojoj se plaća doprinos. Tako prikupljena sredstva koriste ulagači kada im je potrebna zaštita koja je osiguranjem predviđena (zdravstvena zaštita, naknada, pomoć i sl.).  

Zakonom o zdravstvenom osiguranju proklamovano je načelo uzajamnosti i solidarnosti ali samo u okviru kantona, čime je utvrđena veličina rizičnog odnosno osiguravajućeg područja. Dakle, to je kanton kao društvno-politička i ekonomska cjelina.  

S obzirom na to da su zakonima iz oblasti zdravstvene zaštite, utvrđena prava za cjelokupno stanovništvo F BiH koja su nepromjenjljiva i jednaka, promjenljivu veličinu, između prava i sredstava sa kojima se ta prava alimentiraju, čine sredstva tj. doprinosi za zdravstveno osiguranje. Ako je teritorija veća, ako je broj osiguranika veći, ako su materijalne mogućnosti pojedinca veće, masa sredstava doprinosa u zdravstvenom osiguranju će biti veća i obrnuto.  

Drugim rječima, veća rizična zajednica je ekonomski povoljnija sa aspekta ostvarivanja sredstava, sigurnija za ostvarivanje zdravstvenih prava, jednakomjernija i pristupačnija za osigurana lica.

Iako je Zakonom bila ostavljena mogućnost da rizičnu zajednicu čine dva ili više kantona, odnosno cijela Federacije BiH, pošto to nije bila zakonska obaveza već samo mogućnost,  do njene realizacije nije došlo.  

Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka, polazeći od reformskih opredjeljenja u zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, inicirali su i insistirali na uvođenju federalne solidarnosti kod određenih vertikalnih zdravstvenih programa i najsloženijih zdravstvenih usluga visekodiferencirane zdravstvene zaštite, čime se u istu poziciju stavlja osigurano lice iz ekonomski slabijeg i ekonomski jačeg kantona.

U uslovima ograničenih resursa društva, ograničene su i mogućnosti izdvajanja sredstava za zdravstvenu potrošnju, pa je solidarnost u obaveznom zdravstvenom osiguranju na nivou F BiH uvedena u cilju osiguravanja jednakih uvjeta ostvarivanja zdravstvene zaštite osiguranim licima iz svih kantona.

2.  AKTIVNOSTI  PARLAMENTA I VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Radi uvođenja sistema federalne solidarnosti u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja, bilo je potrebno donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim se utemeljuje federalni fond solidarnosti pri Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja, što je Parlament Federacije BiH i učinio početkom 2002. godine.  

Ovaj zakon koncipiran je na načelima:

·  federalne uzajamnosti i solidarnosti kojim se osigurava pravičnost u finansiranju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno održivog sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije  BiH;

·  efikasnosti u zdravstvenom sektoru, odnosno institucijama zdrastvenog osiguranja i u zdravstvenim ustanovama, kroz sistem ugovaranja i racionalnog korištenja zdravstvenih kapaciteta;

·  pravičnosti u ostvarivanju ovih prava za osigurana lica na teritoriji Federacije BiH, koja podrazumijeva pravičnost i jednakomjernost u pristupu zdravstvenim uslugama koje se garantiraju i realizuju iz sredstava federalnog fonda solidarnosti.

Sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja usaglašeno je da se izdvaja 8% od ukupno prikupljenih sredstava u tekućoj godini po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u federalni fond solidarnosti pri Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, što je i Vlada Federacije BiH prihvatila i donijela Odluku o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.novine Federacije BiH”, broj 13/02).

Takođe je dogovoreno da će se sredstva federalnog fonda solidarnosti, u prvoj fazi, koristiti za finansiranje:

·  ograničenog broja skupih najsloženijih zdravstvenih usluga visokodiferencirane zdravstvene zaštite (kardiologija i kardiohirurgija, neurohirugija tarnsplantologija, ortopedija, trumatologija i torakohirurgija);

·  prioritetnih vertikalnih programa od interesa za Federaciju BiH (hemodijaliza, citoterapija i radioterapija);

·  centralizovane nabavke lijekova (citostatici, uključujući i lijek “Glivec”, lijekovi za liječenje hemofilije i AIDS-a)

Dogovoreno je da se u drugoj fazi iz sredstava federalne solidarnosti finansira i osnovni paket zdravstvenih prava koji u sebi treba da sadrži sve ove zdravstvene usluge, kao i izjednačavanje prava iz ovog paketa jednakomjerno po svim kantonima uz korekciju sredstava i obezbjeđenja iz više izvora, u smislu njihovog povećanja.

Radi realizacije dogovorenog Stručna komisija za izradu  podzakonskih akata koji proizilaze iz navedenog  zakona, a koja je sastavljena od predstavnika kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i Federalnog ministarstva zdravstva je pripremila konačne tekstove ovih akata i dostavila ih Federalnom ministarstvu zdravstva na dalji postupak.

Vlada Federacije BiH, na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju i nakon usaglašavanja,  donijela je slijedeće podzakonske akte:  

·  Odluku o utvrđivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koji će se pružati osiguranim licima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ( “Sl.novine F BiH”, broj: 22/02);

·  Odluku o kriterijima i načinu korištenja sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine ( “Sl.novine      F BiH”, broj: 22/02);

·  Odluku o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje osiguravaju usluge zdravstvene zaštite a finansiraju se iz sredstava federalnog fonda solidarnosti (“Sl.novine FBiH”,  broj: 30/02)

Federalni ministar zdravstva donio je Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Federalni ministar finansija, radi primjene ovih podzakonskih akata, po hitnom postupku donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji F BiH, («Sl. novine F BiH» broj: 17/02) pa su uplate doprinosa za federalnu solidarnost počele sa 13.05.2002. godine. Međutim, obzirom da je usaglašeno i zaključeno da će Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, finansiranje prioritetnih programa zdravstvene zaštite vršiti u perodu od 01.07.2002. godine, sva prikupljena sredstva iz doprinosa za federalnu solidarnost, uplaćena na račun Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja do 30.06.2002. godine, vraćena su kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja.

3.  AKTIVNOSTI UPRAVNOG ODBORA I STRUČNE SLUŽBE FEDERALNOG ZAVODA OSIGURANJA I REOSIGURANJA

Odmah po donošenju Zakona i podzakonskih akata konstituisan je Upravni odbor Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja koji je sastavljen od predstavnika svih kantona u Federaciji BiH i Federalnog ministarstva zdravstva i koji je uz Stručnu službu ovog zavoda imao veoma važnu ulogu u uspostavljanju i funkcionisanju federalne solidarnosti.

Upravni odbor Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja je (pored naprijed pomenutih pratećih propisa koje donosi Vlada F BiH i pojedina ministarstva)  odmah na svojoj konstituirajućoj sjednici od 27.06.2002. godine usvojio potrebne sprovedbene i prateće akte za pokretanje federalne solidarnosti i to:

·  Program zdravstvene zaštite koja se finansira sredstvima fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, za period od 01.07. do 31.12.2002. godine, na bazi podataka o ukupnom broju stanovnika i osiguranih lica na području Federacije Bosne i Hercegovine; 

·  Odluku o finansijskom planu fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, za period od 01.07. do 31.12.2002. godine;

·  Odluku o izboru zdravstvenih ustanova sa kojima će Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine zaključivati ugovore o pružanju zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, za period od 01.07. do 31.12.2002. godine;

·  Odluku kojom se ovlašćuje direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge koje se finansiraju iz sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, za period od 01.07. do 31.12.2002. godine.

Upravni odbor je tokom godine do kraja izvještajnog perioda razmatrao niz pitanja i donosio odgovarajuće odluke i zaključke neophodne za funkcionisanje federalnog fonda solidarnosti i to:

· Razmatrao Izvještaj o zaključenim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge koje se finansiraju iz sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine;

·  Utvrdio elemente za zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge koje se finansiraju iz sredstava fonda solidarnosti, za koje nisu zaključeni ugovori do 12.07. 2002. godine;

·  Utvrdio prijedlog privremene liste citostatika koji će se finansirati iz sredstava federalne solidarnosti;

·  Razmatrao informaciju o postupku javnog oglašavanja i pribavljanja ponuda za nabavku lijekova za liječenje hemofilije i imenovao Komisiju za otvaranje ponuda i izbor dobavljača;

·  Razmatrao i usvojio Informaciju o prihodima i rashodima federalnog fonda solidarnosti za period 01.07. – 30.09.2002. godine;

·   Donio Odluku o raspisivanju tendera za nabavku lijekova za liječenje hemofilije za 2002. godinu;

·   Utvrdio prečišćeni tekst odluke o izboru zdravstvenih ustanova sa kojima će se zaključiti ugovori o pružanju zdravstvenih usluga na teret federalnog fonda solidarnosti;

·   Donio Odluku o visini i načinu isplate naknade članovima komisija ovlaštenim za izdavanje saglasnosti za liječenje na teret federalnog fonda solidarnosti;

·   Donio Odluku o načinu isplate naknade članovima komisija obrazovanih za izradu  dokumenata u oblasti federalne solidarnosti;

·   Donio Odluku o privremenom finansiranju zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava federalnog fonda solidarnosti za period od 01.01. do 31.03.2003. godine;

·   Donio Odluku o produženju važenja Odluke o izboru zdravstvenih ustanova sa kojima će Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine zaključivati ugovore o pružanju zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, za period od 01.07. do 31.12.2002. godine i za period od 01.01. do 31.03.2003. godine;

·   Utvrdio Prijedlog za donošenje Liste citostatika u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji će se finansirati iz sredstava federalne solidarnosti za 2003. godinu.

Zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama o pružanju usluga koje se finansiraju iz sredstava federalnog fonda solidarnosti moralo se provoditi postupno. U prvoj fazi zaključeni su ugovori  za programe: hemodijaliza, citoterapija kod malignih oboljenja, radio terapija kod malignih oboljenja, kardiohirurgija i nabavka lijekova za liječenje hemofilije.

U drugoj fazi (Aneksima uz ugovore od 12.07.2002. godine) sa zdravstvenim ustanovama je ugovoreno provođenje preostalih prioritetnih programa zdravstvene zaštite tj: nabavka lijeka «Glivec», transplantacija bubrega, transplantacija jetre, transplantacija koštane srži i matičnih ćelija, neurohirurgija, operacija deformiteta kičme, operacija multiplih preloma kičme, operacija multiplih preloma karlice, operacija karcinoma bronha, operacija karcinoma jednjaka.  

Razumljivo je da su sva ova akta bila pripremana i obrađivana u Stručnoj službi Federalnog zavoda osiguranja , koja nije bila kadrovski i materijalno opremljena za ove veoma važne i složene poslove, pa je bilo neophodno da se primi minimalan broj radnika sa visokom školskom spremom.

4.  PROBLEMI U USPOSTAVLJANJU I FUNKCIONISANJU FEDERALNE SOLIDARNOSTI

        Svi ovi poslovi u vezi sa pokretanjem i funkcionisanjem federalne solidarnosti, počev od normativnog uređivanja i propisivanja, preko programiranja i ugovaranja pa do izvršavanja programa zdravstvene zaštite praćeni su brojnim teškoćama i problemima, što je dobrim dijelom uzrokovano kratkoćom vremena u kojem se sve to moralo realizovati, a najvećim dijelom  nedorečenosti podzakonskih akata, nepotpunim definisanjem programa i promjenama okolnosti od vremena planiranja do realizacije programa solidarnosti.

        Prioritetni programi zdravstvene zaštite su nepotpuni (npr. kod hemodijaliza, broj slučajeva je planiran mnogo manji od potrebnog, uračunate su znatno niže cijene usluga, neki neophodni troškovi nisu uračunati prilikom planiranja i sl.).

        Neki od ovih programa su gotovo nedefinisani (Citoterapija, Radioterapija, Kardiohirugija, Neurohirurgija), a za preciziranje ugovornih obaveza to se moralo definisati, što je od Stručne službe  zahtijevalo dodatno angažovanje. Zbog toga je Federalni zavod osiguranja i reosiguranja predložio a Upravni odbor prihvatilo da šest mjeseci vrši testiranje sadržaja i cijena (vrijednosti) programa.

        Za utvrđivanje sadržaja i vrijednosti prioritetnih programa zdravstvene zaštite, koji se finansiraju sredstvima fonda solidarnosti i čije se izvršavanje  ugovara sa zdravstvenim ustanovama, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja se opredjelio da prati pacijenta i uslugu, a na osnovu važećih Standarda i normativa i Tarife zdravstvenih usluga, utvrdio je cijene za ugovaranje.

        I ovdje je bilo niz problema koje je, takođe, trebalo rješavati. Mnoge od zdravstvenih usluga koje su sadržane u prioritetnim programima zdravstvene zaštite nisu bile sadržane niti u Standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti pak u Tarifi zdravstvenih usluga (kardiohirurgija, transplantacije i drugo).

        Ovi problemi su rješavani u saradnji sa kliničkim centima u Mostaru, Sarajevu i Tuzli a na osnovu podataka i evidencija  kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, federalnog zavoda za javno zdravstvo i kantonalnih bolnica.

Međutim, probleme upotpunjavanja Nomenklature zdravstvenih usluga, Standarda i normativa u zdravstvenoj zaštiti, te cijena i Cjenovnika zdravstvenih usluga, neophodno je rješavati sistematski i trajno.

        Problemi su bili  nepostojanje jedinstvene liste citostatika i mnogo veći broj citostatika u primjeni u zdravstvenim ustanovama ( određeno je jedanaest, a u primjeni je bilo između trideset do šezdeset); za hemodijalizu nisu definisani standardi i normativi; nije bilo definisano šta sve ulazi u lijekove za hemofiliju kao i niz drugih problema koje je trebalo i koje treba rješavati.

        Za rješavanje najizraženijih problema, a u cilju zadovoljenja većeg broja potreba korisnika zdravstvenih usluga, u dogovoru sa zdravstvenim ustanovama imenovani su radni timovi - komisije za: kardiohirurgiju,  hemodijalizu i za lijekove - citostatike.

        Komisija za citostatike utvrdila je privremenu lisu citostatika sa detaljnim uputstvom za primjenu i ona se primjenjuje od 01.09.2002. godine, a Komisija za hemodijalizu je utvrdila standarde i normative opreme, prostora i kadrova; standarde dijaliznog potrošnog materijala, nomenklaturu usluga i elemente strukture cijena za naredni period.

        Pored naprijed istaknutog, za utemeljenje i nesmetano funkcionisanje federalnog fonda solidarnosti bilo je neophodno rješavanje i niza drugih pratećih problema kao što su: konstituisanje i početak funkcionisanja svih kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja; osiguravanje provođenja zakonske odredbe iz čl. 11. stav 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, tj. da Federacija BiH u federalni fond solidarnosti izdvaja iz Budžeta isti iznos sredstava koliko godišnje izdvoje kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja; otklanjanje nedoumica i nepovjerenja u funkcionisanje federalnog fonda solidarnosti kao i niza propusta i drugih manjkavosti koje su otežavale ili onemogućavale da profunkcioniše federalna solidarnost u zdravstvenoj zaštiti stanovništva.

5.  ZAKLJUČCI

        Uvođenje federalne solidarnosti, i pored  navedenih  problema,  prema  preliminarnim i dostupnim rezultatima, ukazuje na  opravdanost ovakvog opredeljenja kako  u podizanju nivoa zdravstvenih usluga tako i stepenu ujednačenosti pristupa u korištenju zdravstvenih prava i jednakog tretmana svih osiguranih lica sa područja Federacije BiH. Ovakvim pristupom pružanja zdravstvenih usluga i novim oblikom ugovaranja tih usluga sa zdravstvenim ustanovama, pokazani su veoma dobri rezultati sa kojima su zadovoljni i pacijenti i zdravstveni djelatnici.

        Međutim, period od 6 mjeseci je nedovoljan za konačne ocjene o potpunoj efikasnosti ovog oblika solidarnosti, imajući u vidu strukturu usluga koje ovi programi pokrivaju  u odnosu na, zakonom, utvrđena prava osiguranih lica na kompletnu zdravstvenu zaštitu. Donošenjem osnovnog paketa zdravstvenih prava  sa inkorporiranjem usluga finansiranih iz sredstava federalne solidarnosti u ovaj paket, tek će se u potpunosti  zaokružiti zakonom zagarantovana prava svih osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu.

        Najvažniji rezultati  u  povećnju kvaliteta zdravstvene zaštite osiguranih lica , uvođenjem federalne solidarnosi , ogledaju se u:

·      Troškovi zdravstvene zaštite  finansirani iz federalnog fonda solidarnosti mjereni po osiguranom licu, u izvještajnom periodu, bili su  13,42 KM i gotovo su  ujednačeni u Federaciji  BIH;

·      Strukturalno učešće osiguranih lica iz zdravstvenog osiguranja po kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, kako u broju zdravstvenih usluga, tako i u zdravstvenoj potrošnji iz  sredstava federalne solidarnost,  tendira njihovom učešću u ukupnom stanovništvu odnosno osiguranim licima u FBiH;

·      Postignuta je ravnomjerna  zastupljenost pacijenata  u zdravstvenim ustanovama prema gravitirajućem području;

·      Dograđivanjem i tehnološkim zaokruživanjem procesa pojedinih usluga (hemodijaliza, citoterapija, neurohirurgija i sl.)  povećan je obim i ujednačen pristup  kvaliteta pruženih usluga svim  osiguranim  licima a smanjen obim troškova kantonalnim zavodima;

·      Uvođenjem nove liste citostatika omogućena je veća i jednaka dostupnost ovih citostatika svim osiguranim licima, bez obzira na  materijalne mogućnosti matičnih kantona i dr.